(iskustva iz Novog Zelanda)

U ovom načinu uzgoja mliječne krave proizvode mlijeko temeljeno na obroku gotovo isključivo od trave i krme. Kako se krave uglavnom drže i pasu vani, hrane se dodatcima na minimum.

Učinkovitost proizvodnje i najniža cijena proizvodnje su glavni fokus. Cilj je maksimalni učinak, bilo da se radi o količini mlijeka ili krutoj tvari, po hektaru travnjaka i optimalnoj proizvodnji po kravi. Kao posljedica toga, krave nisu uvijek u potpunosti hranjene.

Novozelandski proizvođači imaju bogato iskustvo kada je riječ o maksimalnom korištenju ispaše i pretvaranju trave u mlijeko.

Trava je najjeftinija hrana koja postoji, a čim se između krave i trave postavi stroj, nastaju dodatni troškovi.

Više od dvije trećine novozelandskih stada upravlja se sustavom koji se u potpunosti temelji na travi, uz korištenje nikakve ili minimalne razine dodatne hrane. Taj ‘jelovnik’ od gotovo isključivo trave, kao i sezonski obrazac teljenja, pred kravu postavlja posebne zahtjeve. Ona mora prijeći velike udaljenosti do ispaše i mora biti sposobna podnijeti visoke razine proteina u svom obroku, kao i teliti se u isto vrijeme svake godine.

“Takve krave imaju dobre papke i noge i visoku plodnost. Krave s lošim papcima i nogama neće dugo izdržati u stadu. A krave koje teško ostaju bređe ili se ne mogu nositi s visokom razinom proteina u prehrani, također vjerojatno neće završiti mnogo laktacija ili proizvesti zamjenske junice”, kaže g. van Elzakker.

Godine 2021. gotovo polovica mliječnih krava na Novom Zelandu bile su križanci Holstein x Jersey. “Sve se vrti oko učinkovitosti: kilogrami masti i proteina po kilogramu tjelesne težine”, kaže g. van Elzakker.

Krave Jersey pasmine su lagane i imaju izvrsne komponente u mlijeku. Holsteini donose količinu mlijeka, robusnost i sposobnost konzumiranja velikih količina hrane.

Kombinacija ovih pasmina rezultira kravama kojima je lakše upravljati.”

Agresivni jedači

Uz velika stada – prosječna veličina je 440 krava – uzgoj krava bez problema glavni je prioritet za novozelandske proizvođače. Za to također koriste križane bikove.

“Uzgoj krava u skladu s kivi sustavom mora biti jednostavan,” kaže g. van Elzakker. “Križanci prve generacije su super, ali što ćete nakon toga? Trosmjerni križni pristup ovdje bi bio previše kompliciran. Još jedna prednost korištenja križanih bikova je ta što je stado ujednačenije u usporedbi s križanjem s čistokrvnim bikovima.”

“‘Lijene’ krave nisu od koristi u travnatom sustavu gdje vremenski uvjeti nisu uvijek idealni. Zbog toga je važno da su krave agresivni jedači.”

Robusne krave

Novozelandski proizvođač Craig Rowe vodi svoje stado od 700 krava, dajući u prosjeku između 550 i 600 kg masti i proteina svake godine, na 270 hektara u Palmerston Northu na Sjevernom otoku. „Cilj nam je uzgajati robusne krave s dobrim papcima i nogama, koje mogu jesti puno trave. Naše krave u prosjeku hodaju 2,5 kilometra dnevno. Teške krave ne odgovaraju našem sustavu ili postavljanju. Naša idealna krava teška je između 550 i 600 kg.”

Tijekom proteklih 20 godina, proteini su postali primarni fokus programa uzgoja stada. “Zapremina u litrama je sekundarna. Krave ne bi trebale nositi previše mlijeka kada prelaze tako velike udaljenosti. A masnoća nam postaje sve važnija jer su se bonusi za plaćanje poboljšali tijekom posljednje tri godine.

. “To radimo kako bismo dodali genetsku raznolikost i izbjegli inbreeding. Jednostavno tražimo bikove koji odgovaraju našem sustavu ispaše.”

Činjenice i brojke

Novi Zeland ima gotovo isti broj mliječnih krava kao i ljudi. Blizu 4,9 milijuna krava proizvelo je 21,1 milijardu kilograma mlijeka u 2019./2020. Broj mliječnih jedinica na Južnom otoku raste i on je dom za 42% populacije krava u zemlji. Južni otok također ima najveće jedinice, s prosječnom veličinom stada od 645 krava. Novi Zeland ima ukupno 11.000 mliječnih jedinica, s prosječnom veličinom stada od 440 krava.