Želite li veću proizvodnju mlijeka u svom stadu? Ili želite više dugovječnosti ili bolje zdravlje papaka? Ili možda oboje? Križanje bi moglo biti savršeno rješenje.

CRV je razvio CrossFit, alat koji vam pomaže donijeti najbolju odluku o križanju za svoje stado, postizanje uzgojnih ciljeva.

“Križanje osigurava fleksibilno stočarstvo. Odabiremo bikove s najvišim proizvodnim i zdravstvenim karakteristikama”

Svaka kombinacija unutar CrossFita ima svoje jedinstvene prednosti. Kombiniranjem pasmina koje vam odgovaraju, zadržavaju se specifične karakteristike pasmine, a učinak heterozisa je dodatna prednost.

CrossFit ima dva smjera:

CrossFit zdravlje

Uz CrossFit Health, zdravlje i praktičnost su početne točke. Uzgajate zdravu, plodnu i samostalnu kravu u dobroj kondiciji koja se brzo teli i može optimalno proizvoditi u različitim uvjetima.

CrossFit učinkovitost

CrossFit Efficiency označava kompaktne krave koje proizvode mnogo, imaju dug životni vijek i pretvaraju hranu u masnoću i proteine. Ovakvo visoko prinosno i održivo stado omogućuje vam maksimiziranje poslovne profitabilnosti.

Svaka pasmina ima svoje karakteristike

Može se križati s cijelim stadom ili s njegovim dijelom. S jednom ili više pasmina i s fiksnim rasporedom križanja, ili izborom određivanjem po pojedinoj kravi koja pasmina i koji bik najbolje odgovara. Svaka pasmina ima svoje karakteristike.

Holstein

• Visoka proizvodnja mlijeka

• Komponente s visokim sadržajem masti i proteina

• Dobro vime

• Dug ekonomičan vijek trajanja

• Širokii izbor uzgojnih ciljeva

Simentalac

•Lagane za održavanje

• Mirna priroda

• Nizak broj somatskih stanica

• Visoka plodnost

• Dodatni promet i rast

Jersay

• Kompaktan i učinkovit

• Snažne, čiste noge i papci

• Izdržljive krave

• Nezahtjevne za držanje i hranjenje

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Uzgojne vrijednosti bikova za sisteme s mliječnim robotima

dr. sc. Ivanka Majić-Balić

Nova genetik Križevci d.o.o.

Upotreba robota za mužnju u proizvodnji sve je češća u svijetu a također i u Hrvatskoj, pa mnogi uzgajivači žele imati robot za mužnju na svojoj farmi.  Robot uvelike smanjuje troškove rada u staji, vrijeme i rad pri mužnji krava. Stoga od travnja 2015. svi bikovi holštajn pasmine u Nizozemskoj imaju ocjene uzgojnih vrijednosti za upotrebu mliječnog robota, dok će uskoro imati ih i simentalski bikovi.

Korištenje bikova s uzgojnim vrijednostima za sisteme mliječnog robota (SISTEMI MLIJEČNOG ROBOTA – SMR) predstavlja veliku pomoć uzgajivaču koji kreće s upotrebom mliječnog robota na svojoj farmi jer omogućuje „stvaranje“ krava s karakteristikama potrebnim za proizvodnju na ovaj način. Ključ je efikasnost – krave moraju doći same do robota, stoga je od izuzetne važnosti brzina kojom će se krave naviknuti na robota. Zbog toga su uzgojne vrijednosti za SMR vrlo važan alat u unapređenju uzgojnih ciljeva.

Uzgojne vrijednosti za mliječnog robota u CRV su:

• Efikasnost mliječnog robota – kako je efikasna krava koja koristi SMR?
• Interval mužnje – koliki je interval između 2 posjete SMR?
• Prilagodba junice – koliko brzo se junice naviknu na SMR?

Koje su prednosti korištenja uzgojnih vrijednosti za SMR pogledajmo u tri uzgojne vrijednosti i pogledajmo što one nude uzgajivačima mliječnih krava:

• Učinkovitost mliječnog robota. Uzgojne vrijednosti za učinkovitost mliječnog robota su različite, a tablica 1 prikazuje koliko značajna ta razlika može biti. U primjeru smo pretpostavili farmu s prosječnom učinkovitošću robota. Ukupno vrijeme dostupnosti robota za krave je 20 h dnevno. Svi su ostali čimbenici u ovom primjeru isti. Ako su korišteni bikovi koji su rangirani 108 za učinkovitost robota, njihove će kćeri proizvoditi 0,18 kg dodatnog mlijeka po minuti. To je 216 kg dodatnog mlijeka dnevno i gotovo 79.000 kg dodatnog mlijeka po robotu godišnje. S prosječnom proizvodnjom od 30 kg mlijeka po kravi dnevno, možete čak musti 7 krava više s vašim postojećim SMR. Inače, ova uzgojna vrijednost predstavlja količinu kilograma mlijeka po  ukupnom vremenu provedenom u robotu po minuti. Ovo je vrijeme  mjereno između ulaska i izlaska iz robota, uključujući i tretman prije mužnje i tretman nakon mužnje itd. Kćeri bikova s visokom vrijednosti za  učinkovitošću SMR  proizvode više mlijeka po minuti  za vrijeme provedeno u robotu.  Važne osobine  s ovog aspekta su: 1) proizvodnja mlijeka, 2) brzina protoka mlijeka i 3)vrijeme utrošeno na  tretman prije i tretman poslije mužnje.
• Interval mužnje – pitanje je kako dobiti  krave koje će samostalno posjetiti robota? Uzgojne vrijednosti za interval mužnje mogu pomoći za uzgoj krava koje imaju učestalije posjete robotu. Bikovi s visokim uzgojnim vrijednostima za interval mužnje proizvode kćeri koje u prosjeku imaju kraće vrijeme između dva uzastopna posjeta robotu. Te krave imaju veću frekvenciju posjeta robotu dnevno. Robot uvelike smanjuje inpute rada u staji, vlastiti rad i vrijeme te radnu snagu na mužnji krava. Pitanje je također koliko je vremena prošlo između dva uzastopna, uspješna posjeta SMR? Krave koje posjećuju robota češće su u prednosti.  Krave s dužim intervalima mužnje (manje posjeta robota) moraju biti preuzeta češće. Uzgojne vrijednosti veće od 100 za interval mužnje rezultiraju kraćim intervalima između mužnje, odnosno to su krave koje posjećuju SMR češće.
• Navikavanje junica na robot – pitanje je kako će se junice prilagoditi mužnji pomoću robota? To je važno znati, jer  može uštedjeti mnogo vremena. Koristeći bikove s visokim uzgojnim vrijednostima za navikavanje junica na mliječni robot može pomoći. Takvi bikovi stvaraju junice koje ubrzo poslije teljenja same od sebe idu na mužnju na robot. Njihove kćeri dolaze do konačnog intervala mužnje mnogo ranije. Pitanje je i koliko će se brzo junice prilagoditi robotu? U pravilu je razlika između  prosječnog intervala mužnje u razdoblju neposredno nakon teljenja (tjedan 1, 2 i 3) u usporedbi s kasnijim razdobljem u laktaciji (tjedan 10, 11 i 12). U prvom razdoblju, krave još nisu dobro upoznate sa robotom i razmaci između posjeta su dugački. Kasnije u laktaciji, one se navikavaju na robota i posjete su sve češće. Uzgojna vrijednost uzima u obzir razliku u proizvodnji mlijeka između oba razdoblja. Uzgojna vrijednost veća od 100  pokazuje da će se  konačni interval mužnje dostići znatno ranije od krava s nižim uzgojnim vrijednostima. Grafikon 1 prikazuje razlike po uzgojnim vrijednostima i postotak krava koje znatno brže dolaze do konačnog intervala mužnje. Uz uzgojne vrijednosti iznad 100, više od 50% junica  su postigle konačni interval mužnje u 3. tjednu nakon teljenja. Za bikove sa uzgojnim vrijednostima 92, ta brojka je samo 30%, dok za bikove s uzgojnim vrijednostima 108 vrijednost konačnog intervala mužnje pokazuje više od 60%.

Uzgojne vrijednosti	92	96	100	104	108
Prosjek proizvodnje kćeri (kg mlijeka/min)	1,44	1,53	1,62	1,71	1,80
Ekstra kg mlijeka u minuti	-0,18	-0,09	0	0,09	0,18
Ekstra kg mlijeka po robotu/dnevno	-216	-108	0	108	216
Ekstra kg mlijeka po robotu godišnje	-78.889	-39.445	0	39.445	78.889
Ekstra krave  po robotu (na bazi 30 kg mlijeka/dnevno)	-7,2	-3,6	0	3,6	7,2

Zaključak

Razlike su znatne i pokazuju da korištenje bikova s visokim uzgojnim vrijednostima za SMR omogućuje uzgoj junica i krava koje su dobro prilagođene za sustav automatske mužnje SMR.

Upotreba seksiranog sjemena

Iako je tehnologija seksiranog sjemena prisutna na našem prostoru već duže vrijeme i dalje se brojni uzgajivači pitaju da li je to vrijedna investicija a pogotovo zbog cijene koja je za mnoge proizvođače značajno veća od konvencionalnog sjemena.

Seksirano sjeme nudi mliječnim farmerima diljem svijeta priliku da povećaju genetski potencijal stada u kratkom vremenu, omogućujući da krave i junice otele ženske potomke visokih genetskih vrijednosti. Osjemenjivanje sa seksiranim sjemenom rezultirat će sa preko 90% i više ženske teladi. Svaka doza sexiranog sjemena  nudi više od 90% šanse za dobivanje ženskog teleta u odnosu na konvencionalno sjeme. Ukoliko želite zamijeniti neku elitnu kravu u svom stadu ili ako želite rapidno povećanje stada , u tom slučaju seksirano sjeme je fantastičan izbor. 

Korištenjem seksiranog sjemena postiže se brži genetski napredak, jer se u procesu seksiranja  biraju genetski najbolji bikovi , bikovi sa visokom plodnošću sjemena, sa laganim teljenjima, a osjemenjuju se životinje s  najvećim genetskim potencijalom u stadu za uzgoj krava sljedećih generacija većeg genetskog napretka.  Cilj ove strategije koja dobiva zalet u mliječnoj industriji je da se osjemenjuju  samo superiorne junice i krave, te ovaj pristup povećava proporciju zamjena koje dolaze od najboljih majki dostupnih na farmi. Ova strategija se fokusira na kvalitetu prije nego količinu  zamjenskih junica. Jako je važno .da se bez obzira da li želimo povećati stado ili zamijeniti postojeće krave sve potencijalne majke ne bi trebalo promatrati  jednako. Cilj je imati profitabilne krave koje donose više novaca zato što proizvode više mlijeka ili imaju visoke komponente , dobro iskorištavaju hranu, lako ostaju bređe , imaju manje zdravstvenih problema, te nema veterinarskih troškova.

Proizvodnja:

Sexirano sjeme proizvodi se metodom protočne citometrije,  ta specijalna vrlo skupa mašina ima mogućnost odvojiti spermije sa ženskim kromosomom (X) od spermija sa muškim kromosomom (Y), laserske zrake uništavaju muške( Y) kromosome koji su nešto lakši i oni odlaze u smeće, a ženski( X) koji su nešto teži odlaze u daljnji proces obrade. Ženski X kromosomi sadrže 2,8-7,5 % više DNA te su zbog toga teži i primaju više fluorescentne boje zbog čega ih laserska zraka propušta. Kompanija CRV upotrebljava najmodernije i najnaprednije mašine u ovom trenutku u svijetu, I na njima rade vrhunski stručnjaci .. Na žalost prilikom procesa protočne citometrije dolazi do dodatne manipulacije sjemenom te je njegova oplodna sposobnost nešto slabija a osim toga u svakoj dozi nalazi se samo 1 milijun do 2 milijuna progresivno pokretljivih spermija ( konvencionalno sjeme sadrži minimum 10 milijuna progresivno pokretljivih spermija).

Sexirano sjeme  prolazi kroz postupak sortiranja u kojem više od 90% spermatozoida u dozi nosi ženski ‘X’ kromosom i samo manje od 10% sperme nosi muški ‘Y’ kromosom . Taj omjer omogućuje dobivanje prosječno 90% junica od doze seksiranog sjemena korištenih na farmi.

Prednosti seksiranog sjemena

Upotreba seksiranog sjemena ima vrlo veliku prednost za uzgajivače mliječnih goveda za maksimalno povećanje profita na farmi na nekoliko načina:

• Zajamčena proizvodnja ženske teladi za zamjenu ili povećanje stada novooteljenom ženskom teladi
• Proširenje svojeg stada vlastitim podmlatkom 
• Nema potrebe za kupnjom ili uvozom junica
• Poboljšanje biosigurnosti  na farmi ( ne dolaze nove životinje)
• Smanjenje broja teških teljenja
• Nema stresa za junice te kreće s laktacijom bez problema
• Nema veterinarskih troškova
• Junice lakše ponovo ostaju bređe

Koncepcija upotrebom  seksiranog sjemena je otprilike 10-15% niža od korištenja konvencionalnog sjemena . Zato je od izuzetne važnosti pravilno rukovanje sjemenom i pravilan odabir životinja koje imaju redovite cikluse ( krave) ili junice i u pravo vrijeme tjeranja, sve to će  pomoći  da postignete najbolje moguće rezultate upotrebom seksiranog sjemena.

Preporuke kod osjemenjivanja:

1. Pripremiti vodenu kupelj na temperaturi između 37 ° C – 38 ° C.
2. Zagrijati pistolet stavljajući ga između odjeće na tijelu.
3. Pomoću pincete podignuti i uzeti dozu sjemena iz spremnika te staviti u vodenu kupelj na 40 do 45 sekundi.
4. Izvaditi pajetu iz vodene kupelji, obrisati i staviti u pistolet.
5. Odrezati pajetu (± 1 cm) pod kutom od 90 ° (vodoravno) od vrha pistoleta
6. Paziti da se pistolet ne ohladi
7. Vrijeme između otapanja i osjemenjivanja ne smije biti duže od 5 min maximalno!
8. Temeljito očistiti vulvu papirnatim ručnikom.
9. Umetniti pistolet do kraja grlića maternice (roga), na ulazu u tijelo maternice, i isprazniti ga polako. Stavljanje sjemena na ispravno mjesto od vitalne je važnosti!

• Preporuka je da se sve junice i najbolje krave osjemenjuju se seksiranim sjemenom te je broj ženskog podmlatka veliki , pa se ostale krave mogu osjemeniti sjemenom tovnih pasmina, Od toga uzgajivači mogu profitirati jer mogu povećati svoj prihod od prodaje teladi u križanom uzgoju, križanci idu u tov. 

Iskustva s terena

O iskustvu sa upotrebom seksiranog sjemena razgovarali smo sa Franjom Maciček iz OPG Maciček iz Žabjaka kod Bjelovara, ( sad je nositelj gospodarstva sin Dejan Maciček), oni su primjer uzgajivača kojema nije teško izdvojiti veća financijska sredstva za vrhunsku genetiku. Na njihovoj farmi seksirano sjeme se koristi od kada je dostupno na našem tržištu.

Franjo je među prvima završio tečaj za umjetno osjemenjivanje goveda na vlastitom stadu, posjeduje vlastiti spremnik  te sam bira genetiku i sam osjemenjuje, a za probleme reprodukcije i druge zdravstvene probleme na farmi uvijek zove veterinare s kojima je u izvrsnim odnosima. Na farmi vrijedne obitelji Maciček rade složno 3 generacije. Na farmi ima 50 krava uglavnom  holštajn pasmine ali nešto i simentalske pasminete , oko 30 junica i 20 križanaca u tovu za meso.

Njihov godišnji prosjek štale iznosi oko 9.000 kg.mlijeka s 4,40% proteina  i 3,65 % mlj. masti.

Razina ovakve proizvodnje zahtjeva puno brige i puno posla“, priznaje farmer. „Visoka proizvodnja započinje izborom bika, sve bolji bikovi dolaze stalno a ja želim biti u mogućnosti koristiti najbolje bikove , zbog toga ne uzimam veću količinu sjemena, stalno uzimam nove najbolje bikove i genomske i progeno testirane.“

Sve junice osjemenjuje seksiranim sjemenom, dio krava osjemenjuje elitnim konvencionalnim sjemenom a oko 20% krava osjemenjuje tovnim pasminama. Iako je ovo seksirano sjeme kao i elitno u startu puno skuplje, ostale krave ( oko 20%) sa slabijom proizvodnjom osjemenjuje tovnim bikovima. ‘Veći prinos od križanaca  omogućava mi brzi povrat ulaganja u seksirano sjeme’, objašnjava on.

Slika 3: Dio obitelji Maciček sa studenticama iz Nizozemske i Hrvatske

Sličan primjer je i na farmi obitelji OPG Branko Marčeta, modernu farmu od 70 krava i oko 70 junica i 30 križanaca u tovu vode Jasna i Branko Marčeta .

Branko je također među prvima  završio tečaj za umjetno osjemenjivanje goveda , posjeduje vlastiti spremnik te sam bira genetiku i sam osjemenjuje, naravno za rješavanje reproduktivnih i drugih zdravstvenih problema koristi usluge vetereinara s kojima odlično surađuje.

Osjemenjuje junice isključivo seksiranim sjemenom a sve krave sjemenom tovnih pasmina i to tovnim belgijskim plavim govedom Tako u stadu stalno ima nove junice vrhunskog genetskog potencijala a od krava dobiva križance koji mu donose novac potreban za kupovinu skupog seksiranog sjemena.

Prema riječima veterinara Dr.vet.med. Karlo Dolanski  veterinara na velikim holštajnskim farmama kao što je Osatina grupa gdje imaju oko 6 000 grla holštajn goveda praksa upotrebe seksiranog sjemena je obavezna. Također se sve junice osjemenjuju isključivo seksiranim sjemenom, isplativo je potrošiti i do 4 doze po junici ako je potrebno, znamo da je vrijednost ženskog teleta u holštajn pasmini i do deset puta veća od muškog holštajnskog teleta. Ostale krave osjemenjuju se samo vrhunskim elitnim bikovima, pomno se bira bik i prati svaka uzgojna vrijednost kako bi se eventualno popravila određena svojstva. Oko 20% krava koje imaju slabiju proizvodnju ili neke druge probleme osjemenjuje se isključivo sjemenom belgijskog plavog goveda. Muški križanci ostaju u tovu te financijski nadoknađuju troškove skupog seksiranog sjemena.

Dr.sc.Ivanka Majić Balić

Uzgoj krava za A2 mlijeko

U brojnim supermarketima diljem svijeta ( Velika Britania, Australija, Kanada, USA, Novi Zeland) može se kupiti mlijeko s oznakom A2. To je fantastična novost za ljude koji su alergični na kravlje mlijeko( imaju simptome netolerancije na laktozu) dok  sa A2 mlijekom nemaju nikakvih problema. Iako znanstvena potvrda ovih tvrdnji još nije 100% čvrsta brojni farmeri investiraju u uzgoj krava za A2 mlijeko.

Koje su razlike između A1 i A2 mlijeka?

A1 i A2 su genetske varijante proteina beta kazeina različitih kemijskih struktura. Iako se razlikuju samo u jednoj aminokiselini A1varijanta probavlja se drugačije nego poželjna A2 varijanta u probavnom traktu čovjeka. Brojna istraživanja sugeriraju da postoji povezanost između konzumacije mlijeka koje potječe od krava s A1varijantom i bolestima suvremenog čovjeka kao dijabetes, kardiovaskularne bolesti, autizam, shizofrenija . Naime kod ovih bolesnika utvrđena je povišena razina   BCM-7.  Kada se probavlja A1beta- kazein (ali ne i A2 vrsta) oslobađa se beta-casomorfin7 (BCM-7), studije sve više upućuju na BCM-7 kao izvor problema.

Krave s A2/A2 genima proizvode A2 mlijeko, a krave s A1/A1 genima proizvode A1 mlijeko, a krave s A1/A2 genima proizvode mješovito mlijeko.

Kako se može dokazati da krava proizvodi A2 mlijeko?

DNA analizom, potrebno je uzeti uzorak dlake, krvi ili biopsijom uha moguće je determinirati da li životinja ima A2/A2 gen. Samo krave koje imaju A2/A2 gen mogu proizvesti A2 mlijeko.

Kako su nastale dvije genetske varijante kapa kazeina?

Nekada u prethistoriji krave su vjerojatno proizvodile samo A2 mlijeko, ali je tijekom vremena došlo do mutacija i nastala je A1 varijanta.

Koliko krava proizvodi A2 mlijeko?

Frekvencija A2 gena u HF populaciji je oko 55%, kod simentalske populacije taj broj je oko 50%, kod Jersay pasmine oko 80%, a pasmina Guernsay  daje gotovo 100 % A2 mlijeko,  primitivne azijske i afričke pasmine daju također A2 mlijeko znači ovisi o pasmini. ( humano mlijeko i kozje mlijeko je isključivo A2 mlijeko)

Ako želimo dobiti  kravu sa A2/A2 genskom varijantom moramo križati  0,55 x0,55  u HF populaciji .U stadu u pravilu već postoji  30% krava koje su proizvođači A2 mlijeka. 

Kako možemo uzgojiti krave za A2 mlijeko?

Upotrebom bikova sa A2/A2 genima. 

(Svi CRV bikovi imaju rezultate DNA analize na beta kazein)

Da li je sigurno da određena krvna linija prenosi A2/A2 na potomstvo?

Sa bikovima koji prenose A2/A2 gene postoji vrlo velika vjerojatnost da će njegovi sinovi i kćeri kao i unuci imati A2 /A2 gene.

Koliko dugo treba da stado proizvede A2 mlijeko?

Zahvaljujući DNA analizi moguće je već za 2-3 godine imati stado koje proizvodi A2mlijeko. Kada se DNA analizom napravi selekcija krava koje imaju samo A2/A2 gene može se krenuti  sa proizvodnjom A2 mlijeka. U stadu u prosjeku već 30% krava ima A2/A2gene, a kad se krave koje imaju A1/A2 mlijeko osjemene sa A2/A2 bikovima dobit će se A2 mlijeko u prvoj ili drugoj generaciji. Tada se iz farme mogu odstraniti krave sa A1/A1varijantom i ostaje čista farma za proizvodnju A2 mlijeka.

Da li uzgoj krava za A2 mlijeko ima nekih negativnosti?

Koliko je danas poznato ne postoji nikakva razlika u uzgoju krava za A2/A2 ili za neke druge uzgojne vrijednosti. Što znači da proizvođači mlijeka mogu uključiti A2/A2 kao neovisnu osobinu u svoj uzgojni cilj.

Što će se dogoditi sa A1/A1 bikovima?

Nema nikakvih promjena za bikove koji nose A1/A1 gene. A2 mlijeko se preporučuje za mali postotak ljudi koji su alergični na kravlje mlijeko. Dok većina ljudske populacije konzumira A1 mlijeko bez ikakvih problema. Tako da za bikove A1/A1 i dalje ostaje ogromno tržište diljem svijeta.

Bikovi s A2/A2 beta kazeinom u ponudi Nove Genetik Križevci:

HF:Danno, Finder, Skyfall, Bravo, Chuck, Galore, Sidekick, Nova PP,

SIM: Inkognito, Herz, Vlado, Web, Willenberg, Worldcup, Mint, Varta, 

Monbelijard: Heron,

Brown swiss: Split , Vivid, Harrison

Jersay: Verdi P